Snažeći i potičući obnovu porušenih džamija u Istočnoj Hercegovini muftija mostarski hadži Seid ef. Smajkić je informisao prisutne o do sada obnovljenim objektima na ovom području, te podsjetio na mukotrpan rad i pregalaštvo ponajprije oficijelne Islamske zajednice i malobrojnih pojedinaca na uređenju i obnovi užasavajućih ruševina i zgarišta do njihovog ponovnog uspravljanja. U potpunoj predanosti ideji obnove muftija je vrlo uvjerljivo oslikavao podizanje svakog kamena, svakog graditeljskog elementa. « Obnova džamija na upečatljiva način govori o našoj spremnosti da se uključimo u projekte koji su od vitalnog značaja očuvanja našeg identiteta i našeg bića u ovoj regiji.», rekao je muftija Smajkić, dodavši kako osjeća neizmjerno zadovoljstvo što mu se ukazala još jedna prilika da prisustvuje manifestaciji kojom Bošnjaci dokazuju snagu graditeljskog duha i neuništive vjere u jednog Boga.
Kroz tri cjeline svog govora reisu-l-ulema dr. Cerić nastojao je, koliko - toliko, uokviriti ukupnu poziciju Bošnjaka u Bosni i Hercegovini. U prvom dijelu osvrnuo se na zaključak i opredijeljenost Islamske zajednice u obnovi svih porušenih objekata u proteklom ratu. Govorio je o entuzijazmu pojedinaca, o neizglasanoj restituciji u državnom i entitetskim parlamentima, o nužnoj pomoći bošnjačke dijaspore, te o ulozi imama u džamiji i džema'atu, o organizacionim poteškoćama službi Islamske zajednice.
«Mi muslimani moramo shvatiti da je naš prioritet povratak, posebno u manji entitet. Ima ministara koji na tom rade, a ima i onih koji u tom smislu ništa ne rade. To je njihov emanet i mi ga njima ostavljamo. Želim odati priznanje povratnicima koji ispočetka podižu svoja imanja i oni su pravi junaci.», zaključio je reis Cerić. U drugom dijelu svog govora reisu-l-ulema je u kontekstu predstojećeg mjeseca ramazana naglasio značaj dosljednog prakticiranja vjere i druženje na njenim osnovama kao polazištu osiguranja bolje i sretnije budućnosti budućim generacijama u kojima će jaz između bogatih i siromašnih biti sve manji, a njihov civilizacijski kontekst označen moralom. U trećoj poruci iako, kako je i sam reis ocijenio neprimjerenoj svečanosti, ali zbog mogućih refleksija, iz izjave Rafija Gregorijana, prvog zamjenika Visokog predstavnika, na povratnike u manjem entitetu, kako Al-Kaida u BiH ima svoje jatake, reisu-l-ulema je rekao »Kada to čuju zlonamjerni neće reći da su to jataci, već brigade, armije i dalje se te informacije pretvaraju u čistu islamofobiju. Ako, uistinu, postoje jataci onda mi to moramo znati, a ako ne postoje onda neko mora odgovarati za takve izjave.» reko je reisu-l-ulema. Ocjenjujući da su takve izjave zlonamjerne i da plaše Bošnjake, te da liče na izjave koje su davane Jevrejima prije holokausta reisu-l-ulema Cerić je poručio: «Zato oni koji imaju visoke dužnosti moraju znati da su muslimani BiH jako osjetljivi na takve teze, jer nikad nismo bili skloni nasilju i osveti.»
Za razliku od prethodnih šest svečanosti otvorenja obnovljenih džamija u Nevesinju, ovoj je prisustvovao i načelnik opštine Nevesinje, Branislav Miković, što je na svoj način označilo iskorak iz pozicija međunacionalne tolerancije u međunacionalni dijalog. Premda je procenat povratnika u Nevesinje vrlo mali Miković je u svom govoru, shodno administrativnoj statistici, ustvrdio kako je povratak u Nevsinje stopostotan. On je iskoristio priliku da pozove i Bošnjake da apliciraju na otvorene konkurse razvojnih projekata Vlade RS-s namijenjenih ovoj opštini.
Džamija u Kruševljanima spada u red najstarijih džamija u Hercegovini i poslije Osman pašine u Trebinju slovila je kao najprostranija džamija u ovoj regiji. Izgrađena je krajem XV i početkom XVI stoljeća, sa jednostavnom i, vremenskim prilikama uvjetovanom, skromnom arhitekturom. Imala je četvrtastu munaru visoku 15 metara. Džamija je izgrađena na obroncima planine Crvanj, iznad sela, a uz nju se dugo vremena nalazila kasarna koju su koristile i osmanska i austrougarska vojska. U sastavu džema'ata Kruševljani do rata su bila i sela Borovčići i Luka. Sada je cijelo Nevesinje jedan džema'at, a imamsku službu obavlja Mehmed ef. Čopelj. Treba napomenuti da je u Kruševljanima obnovljena i zgrada mekteba o čemu je posebnu brigu vodio Remizija ef. Pitić. Svečanost je završena općim narodnim veseljem, uličnom trkom, bacanjem kamena s ramena i drugim igrama koje su nekoć činile neodvojiv dio svečanih okupljanja ovdašnjeg stanovništva.