HIVZIJA HASANDEDIĆ

 (MUSLIMANSKA BAŠTINA U ISTOČNOJ HERCEGVOVINI)

strana 146/147

Selo Odžak leži 7 km jugoistočno od Nevesinja. Ovdje su se nekada nalazili odžaci, kule i posjedi begova Ljubovića, pa je ovo mjesto po tome dobilo ovaj naziv.

            Najstariji poznati član ove najčuvenije begovske porodice u Hercegovini bio je derebeg hadži Sulejman-beg, koji je živio u drugoj polovini 16. stoljeća. On je imao sina Omer-bega, a ovaj sina Osman-bega, koji je učestvovao u opsjedanju Kandije (1645-1669), odakle je slao svoje pjesme u domovinu i pjevao pod pseudonimom Hilmi. Iz ove porodice potječe i bosanski defterdar Mustafa-beg i hercegovački muteselim Ali-beg kao i više drugih begova za koje zna i narodna pjesma:

Svi su bezi na Hercegovini

Al kad dođe beže Ljuboviću

Više bega od lijeka nema.

U nevesinjskoj četvrti Vakuf, na jednom malo izdignutom platou, vidjele su se, do unazad pedeset godina, ruševine jedne stare džamije (četiri ruinirana zida i četvrtasta kamena munara visoka oko pet metara) za koju se tačno ne zna kada je sagrađena. Bila je građena od tesanog kamena i pokrivena četverostrešnim krovom pod pločom. Zna se da je bila najmlađa džamija koja je za vrijeme turske uprave sagrađena na području Nevesinja. Mahala Vakuf spominje se u Nevesinju od prije 1769. godine." Evlija Čelebija ne spominje ovu mahalu, ni džamiju u njoj, ali ističe da je Nevesinje 1664. imalo pedeset mihraba.

U periodu između 1465. i 1466. godine Nevesinje potpada pod vlast Otomanskog carstva. Prilikom svog puta iz Beograda u Hercegovinu, 1664. godine, turski putopisac Evlija Čelebija je prošao kroz gradić (kasabu) Nevesinje i zapisao da je to kadiluk s rangom od tri stotine akči, sa sedamdeset sela. Također navodi da Nevesinje ima svega šest mahala od čega su dvije hrišćanske. Imenom navodi i opisuje tri džamije, sahat-kulu, dvije medrese, školu za izučavanje islamske tradicije (dār ul-hadīs), školu za obuku pravilnog čitanja Kur'ana (daru'l-kurrā), a spominje i šest osnovnih škola, jednu javnu kuhinju (imaret), han, hamam i tekije.

Jedna od džamija koje Evlija Čelebi spominje jeste i Čaršijska džamija, smještena u Višnjevoj (bivšoj Sinan-begovoj) mahali, u centru Nevesinja. Nije poznato kada je džamija sagrađena s obzirom na to da nije sačuvana vakufnama niti bilo kakav dokument koji o tome govori. Pretpostavka je, s obzirom da je Evlija Čelebi spominje u svom putopisu, da je džamija sagrađena u prvoj polovini 16. vijeka.

Objekat je u 17. vijeku bio pokriven olovom. Hivzija Hasandedić navodi da je džamija prvobitno imala kamenu munaru, visoku oko dvanaest metara.

Ova se džamija nalazi u centru Nevesinja u blizini sahat-kule.

Locirana je u Pahljevića mahali, na mjestu koji se nekad zvao Morićevac. Građena je od tesanog kamena i bila je prvotno pokrivena olovom. Uz desni zid joj je prigrađena munara oktogona oblika, visoka oko dvanaest metara.

Više ulaznih vrata džemije nalazio se ranije na jednoj ploči uklesan slijedeći natpis (tarih):

Veli aga ol sahibi hajr čunki

Bina kildi bu džumi'i o zahid

Išidinler edup tarih kasdini

Uludur šol mekam darul mesadžidi

sene 921

što u prevodu znači:

Ova se džamija nalazi na zapadnoj periferiji Nevesinja, a locirana je na jednom malo uzdignutom platou koji dominira mjestom i bližom oko1inom. Ovo je najstariji i najprostraniji islamski sakralni objekat koji je za turske uprave podignut na području Hercegovine. Džamija sa vitkom kamenom munarom privlači pozornost svih putnika koji ma s koje strane dolazili u Nevesinje.

Sagrađena je na ime sultana Bajezida II (1481-1512) koji je bio blag i pobožan čovjek, pa je zato i dobio nadimak "veli" (sveti, dobri). On je podizao sakralne, prosvjetne i razne humano-socijalne ustanove u mnogim mjestima prostrane Turske Carevine pa i ovdje u Nevesinju.[1] Ovo je jedna od nekoliko najstarijih džamija u našim krajevima.

Zgrada joj je prvotno bila malena i presvođena kupolama prekrivenim olovom. Neki njen mutevelija ju je, kako navodi Ev1ija Če1ebija, proširio 986. (1578) i napravio u njoj šestougaoni strop, a na sofama porušio kupole i izradio imitaciju stropnih kupola.[2] Tada je džamija dobila novi izgled i postala znatno veća. Prilikom ove adaptacije nestale je, sigurno, i ploča s kronogramom (tarih) koja je bila uzidana iznad ulaznih vrata. Evlija dalje ističe da su joj mihrab, minber, mahfil i ćurs vanredno umjetnitčki izrađeni.

Merhumi

Najčitanije

sredstva

MIZ Nevesinje na Facebook-u

Postanite naš dopisnik

Šaljite nam vijesti, obavijesti, slike na našu email adresu vijesti@medzlis-nevesinje.com i mi ćemo iste objaviti!

Vaktija