Obilježena godišnjica pogibije ratnog komandanta Halila Džemića
U organizaciji Udruženja povratkom za Bosnu i Hercegovinu danas je obilježena 26.godišnjica pogibije ratnog komandanta mješovitog artiljerijskog diviziona 441. mostarske brigade rahmetli Halila Džemića, majora A RBiH. Na mjestu pogibije u Brankovcu na nemjerljiv doprinos u odbrani BiH koje je uložio rahmetli Halil saborce i prijatelje podsjetio je predsjednik Udruženja Šerif Bojčić.
Džemić je rođen 19.4. 1963.godine u Donjoj Bijenji, općina Nevesinje. Nakon završene Ekonomske škole radio je u Privrednoj banci Sarajevo, ekspozitura Mostar. U redove A R BiH uključio se 6.4.1992.godine, a poginuo je na današnji dan; 20.9.1993.godine. Odlikovan je najvišim ratnim priznanja značkom "Zlatni ljiljan". Obilježavanje ove godišnjice završeno je posjetom Mostarskim Šehitlucima.
U prisustvu velikog broja raseljenih Bošnjaka Nevesinja u nedjelju 18. avgusta u Donjoj Bijenji proučen je tradicionalni mevlud i otkriveno spomen obilježje stradalim civilima i poginulim pripadnicima Armije i MUP-a Republike Bosne iz Hercegovine rođenim u ovom nevesinjskom džematu. Spomen obilježje otkrili su Admir Džemić, Amir Jugo i Adna Kafadar članovi uže porodice dobitnika najvećih armijskih priznanja. Na spomen pločama ispisana su imena 51 civilne žrtve i 27 imena poginulih boraca A R BiH. Obilježje je izgrađeno ispred obnovljene džamije sredstvima mještana, a vrijednost projekta, kako je to istakao predsjednik organizacionog odbora i predsjednik Medžlisa IZ-e Nevesinje Šerif Kujan, iznosila je 14 000 KM.
„Danas se sjećamo naših šehida, hrabrih sinova i kćeri naše domovine koji su Bosnu i Hercegovinu nosili u srcu, onih koji nisu imali rezervni pasoš niti rezervnu domovinu, onih koji su odlučiti ostati i opstati, onih koji su odlučili ostati na svojim ognjištima sa svojim komšijama, čije se kosti, nažalost, i danas 24 godine nakon rata nalaze rasute u raznim sekundarnim grobnicama“, istakao je Kujan.
Podsjetio je da je oprost, ukoliko bude zatražen, moguć, a potom upozorio da niko nema pravo dopustiti sebi zaborav zločina koji je počinjen nad nedužnim civilnim stanovništvom. „Vrijeme u kojem danas živimo traži odlučnost, a snagu da istrajemo moramo crpiti iz naših iskustava i primjera iz prošlosti. Na to nas obavezuju životi onih koji su taj put označili, ali i životi onih koji tek dolaze“ kazao je.
Govoreći o organizaciji vjerskog života na području Nevesinja pozvao je raseljene Bošnjake da plaćanjem članarine podrže rad Medžlisa i rad glavnog imama Mehmed ef. Čopelja. Ef. Čopelj u svojoj poruci pozvao je okupljene vjernike da se još više povezuju i učvršćuju svoje međusobne veze. „Važno je da se naš zavičaj, naša rodna gruda, naše džamije, mesdžidi, naša ognjišta, a naročito naši šehitluci i mezarovi naših predaka čuvaju i posjećuju i da čuvamo našu vjeru i naš identitet na ovim prostorima“, kazao je ef. Čopelj.
Predsjednik Kluba Bošnjaka u Domu naroda BiH Asim Sarajlić u svom kratkom obraćanju povodom otkrivanja spomen obilježja naglasio je da su Bošnjaci kroz vijekove i nevinom krvlju žrtava i časnom krvlju šehida potvrđivali svoje pravo na toprak, da ga nisu ni otimali ni ukrali i da su hiljadama godina čuvali nasljeđe svojih predaka. „I uvijek na bigajrlihak, na pravdi Boga, nas neko napadne, ubija nemoćne, pa se onda Bošnjo ispravi i sačuva ono što je naše. Bosna i Bošnjaci su u posljednja dva stoljeća gotovo bili na rubu biološke mase. Budimo ponosni na svome topraku. Budimo dobri Bošnjani. Zahvalimo se onome ko nam učini dobro. Nisu svi ljudi zločinci. Dobro, ako Bogda mora pobijediti“, poručio je Sarajlić.
Mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović, koji je i rođen u ovom džematu, govorio je o višestoljetnoj opredijeljenosti nevesinjskih muslimana da svjedoče svoju vjeru, svoj identitet, svoj iskon i svoj početak. Prokomentirao je ulogu i značaj mevluda u tradiciji muslimana koji je uvijek bio jasan znak slijeđenja puta Poslanika Muhamed a.s. „Drago mi je da smo se svih ovih proteklih dana susretali na području Istočne Hercegovine sličnim povodima. To je potvrda da ovaj narod zna svoj pravac i zato je sasvim na mjestu prijedlog predsjednika Medžlisa IZ-e Nevesinje da svake godine jedan nevesinjski džemat bude mjesto ovakvog i sličnog okupljanja“, istakao je muftija Dedović. U ovakvim i sličnim prilikama, dodao je, prepoznatljiva je opredijeljenost očuvanja svih vrijednosti koje ovdašnjeg čovjeka određuju i kao vjernike i kao narod. „Ovo je Allahov put, jer Alalhov put je čitav život u svim njegovim manifestacijama koje živimo, i uz ovu džamiju, i uz našu kuću i u javnom i kulturnom prostoru“, kazao je muftija.
Govoreći o zločinima počinjenim nad nedužnim bošnjačkim stanovništvom tokom agresije na prostoru Nevesinja muftija je podsjetio da za ubistva nedužnog stanovništva još uvijek pred domaćim pravosuđem nisu odgovarali stvarni počinitelji. „Važno je da se ispuni i ovozemaljska pravda, radi budućnosti, radi međunacionalnih odnosa. Ona će pomoći da se izliječi ono što je u ljudskim dušama, da se iz ljudskih umova izmjesti mržnja. Mržnja ne porađa ništa. Na ljubavi se porađa život i na ljubavi i radosti se održava ukupan naš ovozemaljski život“, rekao je muftija. Na kraju je pozvao okupljene vjernike da ovom vremenu otuđenja, kataklizmi, nasrtaja na ljudska bića, porodicu i identitet dosljedno slijede vjerske i moralne smjernice. „Bez vjere i morala ovaj ovozemaljski život nema smisla“, poručio je muftija Dedović.
Svečano otvorena obnovljena džamija u Donjoj Bijenji
U prisustvu više od hiljadu Bošnjaka u subotu 07.07.2006. svečano je otvorena obnovljena džamija u Donjoj Bijenji kod Nevesinja. Džamija u Donjoj Bijenji jedna je od pet hercegovačkih džamija sa četvrtastom kamenom munarom. U bjesumučnom ratu uništavanja cjelokupnog kulturno-historijskog nasljeđa i ova džamija je zapaljena i minirana.
Džamiju u Donjoj Bijenji porušili su 1992.g., na način da su joj ostali samo ogradni zidovi u prosječnoj visini od jednog metra. Odmah nakon prestanka ratnih dejstava muslimani ovog kraja su otpočeli sa sporom obnovom svojih kuća i opreznim povratkom u nevesinjaska sela. Tek nakon desetak godina, poslije stišavanja ratnih strasti otpočeli su pripreme za obnovu džamije. Njena rekonstrukcija počela je 2005.g. a dovršena početkom ovog ljeta. Predračun radova za obnovu iznosio je 51.100 KM. Glavni projekat rekonstrukcije džamije izradio je i donirao projektni biro „Stari grad“ iz Mostara. Sredstva za rekonstrukciju obezbjeđena su uglavnom donacijama pravnih subjekata, džama'atlija i drugih pojedinca, među kojima su iz Rijaset IZ i Medžlis Mostar. Najveću donaciju obezbjedilo je Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica F BiH na čelu sa ministrom Edinom Mušićem. Džamija je zadržala iste gabarite i isti izgled te odlukom Komisije za nacionalne spomenike BiH od jula 2005. g. proglašena je nacionalnim spomenikom. Osim džamije proteklih godina džema'atlije Donje Bijenje, Gornje Bijenje i Postoljana ogradili su špar betonom oba svoja harema.