Kad Veli-aga, dobrotvor
pobožnjak pravi podiže džamiju ovu
Oni koji za to čuše
odlučiše joj ovaj kronostih na dar:
Uzvišen je ovaj kutak
gdje dom je štovatelja Boga
godine 921. (1515)21
Na temelju prednjeg natpisa može se utvrditi da je ova džamija sagrađena 1515. i da je, poslije Bajezid-Veline, najstarija džamija u Hercegovini.
O osnivaču ove džamije zna se samo to da je bio ugledan i svakako, bogat čovjek. Imao je sina Šaban ef. koji je kao mladić 1616. otišao u Istanbul, gdje je svršio nauke i posvetio se ulemanskom pozivu. Tamo je predavao na više medresa i kasnije prešao u kadije. Godine 1635. imenovanje vrhovnim kadijom (mulom) u Šamu (Siriji), a 1638. u Kairu. Godine 1650. postao je vrhovni vojni sudac Anadolije (sadri Anadol kazasker), a 1654. sadri Rum. Umro je početkom 1659. poštovan od prijatelja i protivnika.
Ovu su džamiju djelomično porušili ustanici i Crnogorci kada su 29. augusta 1875. godine pred zoru upali u Nevesinje i veći dio ga srušili. Tada su oni, kako se priča, pobili i nekoliko muslimana koji su bili pošli na sabah u džamiju. Mirko S. Radojčic tvrdi da je 1200 ustanika udarilo na kasabu Nevesinje 17. augusta 1875. i da su ju svu spržili.
Mula Hadžo Dugalić, mutevelija vakufa ove džamije, oko 1880. obnovio je ovu džamiju i djelomično joj munaru ozidao. Tada je ostala bez šerefe i nešto kraća. Munara ima dvanaest na ćemer građenih prozorčića, kroz koje mujezin gleda kada ezan uči, i ona po svojoj vanjskoj formi predstavlja nešto neobično i jedinstveno. Od ove obnove ona se zove Dugalića džamija.
Inicijativom Derviš ef. Korkuta, šerijatskog sudije u Nevesinju, na ovoj su džamiji vršene neke opravke i 1353. (1934) godine. Zatvorena je pred prošli rat i posljednji njen imam bio je Hamid ef. Kolaković.
Legator hadži Velijjudin ef. sagradio je uz džamiju kao prateće objekte joj mekteb i medresu. Ne zna se kad je medresa prestala raditi i srušena, a mekteb je radio u posebnoj zgradi kod džamije sve do austrougarske okupacije BiH 1878. godine.
Za izdržavanje spomenutih zadužbina vakif je zavještao nekretnine i novac, ali se ne zna šta i koliko, jer se nije sačuvala zakladnica ove džamije. Legatorov sin nepoznatog imena sagradio je u Nevesinju hamam i han i uvakufio tri dućana i kafanu koji su 1889. davali 200 forinti godišnjeg prihoda.27
Pred ovom džamijom se nalazi mali harem u kome je ranije bilo više lijepih nišana s natpisima. Još se nalaze uspravno samo dva, ali na njima nema natpisa. Džamija i harem uz nju služe kao magazin jednom trgovačkom preduzeću iz Nevesinja.
